Crvenkapa: Najveća uskočka kapa, dragulj baštine Senja i Hrvatske

Danas je na senjskoj rivi, simboličnim spajanjem više pripremljenih dijelova tkanina površine 50x50 cm, započeo trogodišnji interdisciplinarni projekt izrade najveće uskočke kape, uz brojne građane i prijatelje Senja, predstavnike medija i turiste. 

U prvoj etapi sašiveno je oko 20 metara četvornih, a za sljedeću godinu autorica Marija Zudenigo najavljuje posjet nizu hrvatskih gradova gdje će se šivanje nastaviti.

Projekt nazvan „Crvenkapica“ već nazivom nagovješćuje da je pričanje priča izvrstan način predstavljanja i brendiranja nacionalne kulturne baštine, u ovom slučaju, šivanjem senjske kape Crvenkape.

Početna ideja je da se kapa, kada bude gotova, postavi na uskočku tvrđavu Nehaj, ali kako kaže autorica, neka kapa, tijekom trajanja projekta sama nađe svoje mjesto gdje želi biti, pa su moguće i neke druge opcije. Rekonstrukcija Crvenkape može se vidjeti u muzeju senjske tvrđave Nehaj, kao dio odore uskočkoga zastavnika.

O projektu Crvenkapa

Riječ je o projektu s ciljem očuvanja, prezentacije i brendiranja nacionalne kulturne baštine i promicanja suradnje kulturnih i umjetničkih, akademskih, obrazovnih i gospodarskih institucija.

O kapi Crvenkapi postoji tek nekoliko stručnih elaborata. Neke studije govore da senjska kapa vuče svoj korijen od nošnje Ilira, a u sadašnjem izložbenom postavu u tvrđavi Nehaj nosi je uskočki zastavnik.

Ovim se projektom dragulj baštine grada Senja i Hrvatske predstavlja široj javnosti pri čemu se, po predlošku izvorne kape, na nizu radionica na prostorima trgova i ulica tijekom tri godine šivaju dijelovi kape, koji će oblikovati najveću kapu Crvenkapu.

Autorica projekta je senjska umjetnica Marija Zudenigo; voditeljica je Andrea Perkov, a nositelj Kazalište Lutonjica iz Zagreba. Izvođač projekta (šivanje i sklapanje crvenih komada tkanine sa željama, porukama, zapisima) je udruga Kombinat, kreativni tim Artmašina iz Rijeke.

O autorici projekta

Idejna začetnica i autorica projekta senjska je umjetnica Marija Zudenigo koja je svoju ljubav prema gradu već izrazila s dva zapažena volonterska projekta: „Senjska balonarija by senjska mularija”, kojom je 2015. godine obilježila tri tisuće godina postojanja Senja te „Senjska fregata“, porinuće tisuću papirnatih brodića u senjskoj luci, 2016. godine, u čast grada Senja i za očuvanje Jadrana i Mediterana.

“Želja mi je stvarati kod budućeg posjetitelja emotivnu vezu s gradom i probuditi nakanu da se gradu dođe u posjet. Ovakvi projekti zamišljaju se ostvariti kroz doprinos pojedinaca i njihove slobodne volje da u njima sudjeluju i time postaju vidljivi faktor promjena”, rekla je Marija Zudenigo.

Potporu događanju daje ACM Hrvatska - Skupština građana i građanki Mediterana, koja postoji od 2012. godine i dio je velike Skupštine građana i građanki Mediterana, a projekt medijski prati Radio Senj i portal hrturizam.hr

Senj je jedan od najstarijih gradova na Mediteranu, naselje je staro više od tri tisuće godina, a utemeljili su ga senonski Gali. Otuda antičko ime Senia, pod kojim ga antički povjesničari i zemljopisci Plinije i Ptolomej navode kao važan mediteranski trgovački grad i luku. Hrvati dolaze u Seni početkom 7. stoljeća te on postaje Senj. Razvija se u snažno trgovačko središte u kojem u 13. st. Kraljevina Katalonija ima svoj konzulat, a Dubrovačka Republika svoje trgovačko predstavništvo. U Senju je 1494. utemeljena prva hrvatska tiskara u kojoj su tiskane knjige na hrvatskom jeziku i hrvatskom pismu glagoljici. Senj je u srednjem vijeku sa svojom utvrdom Nehaj iz 1558. i posadom Uskocima, važna vojna točka za obranu sjevernih obala Mediterana od osmanlijske navale. U vrijeme Napoleonovih Ilirskih provincija, Senj je važno administrativno središte. Temeljem svoje bogate povijesne i kulturne baštine Senj ima sve preduvjete da se razvije u poželjno mediteransko turističko odredište.

© 2009 Ministarstvo turizma Republike Hrvatske.