Hrvatski



Zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo: Turističke zajednice će postati mjesta iz kojih se upravlja odredištem

DUBROVNIK, 17.3.2012.

U posljednje vrijeme vodi se velika polemika koliko hrvatskom turizmu kruzeri donose koristi, a koliko štete. Kakav je stav vašeg ministarstva prema tom pitanju?

Na to pitanje odgovorit će se dijelom i kroz strategiju turizma koja se upravo radi. No, kruzeri su za hrvatski turizam svakako dobrodošli. Kad je Dubrovnik u pitanju, njihov raspored uplovljavanja trebalo bi riješiti na pametniji način. Možda bi rješenje bilo dnevno ograničiti broj kruzera, a u udarnim terminima, vikendom, pristojbe naplaćivati po skupljim cijenama.

Stoji li tvrdnja da su gosti s kruzera prepreka razvoju Dubrovnika kao elitnog turističkog odredišta?

O Dubrovniku ne bismo trebali govoriti kao elitnom, već kao o kvalitetnom odredištu. Kvalitetno odredište stvara pretpostavku za dolazak kvalitetnih gostiju bez obzira na vrstu smještaja u kojem odsjedaju. To su oni gosti koji će potrošiti svoj novac ako su zadovoljni kvalitetom usluge i ponude. To znači pametno osmisliti turizam. Ne mislim da jedna vrsta gostiju može biti smetnja drugoj ako se turizam pametno organizira.

Jedna od najvećih zamjerki naših gostiju je siromašan zabavni život Dubrovnika i nedostatak trgovačkih centara. S druge strane, ulagači ne žele ulagati dok se ne stvori kritična masa potražnje pa se sve vrti u krug. Može li vaše ministarstvo ili Vlada kroz neke ciljane poticaje pomaknuti stvari s mrtve točke?

Naravno, inicijativa i poticaji mogu krenuti od Ministarstva turizma, no lokalna zajednica određuje pravila. Nitko ne brani Gradu da odredi kakvu će namjenu, radno vrijeme i ponudu imati poslovni prostori, posebice oni na Stradunu,koje iznajmljuje jer su u njegovu vlasništvu. Naravno, puno je i privatnih prostora na koje Grad ne može utjecati jer se oni isključivo vode tržištem. A tržište govori da su suvenirnice isplative. To je pitanje destinacijskog menadžmenta koji u Dubrovniku još uvijek nije zaživio kako treba. Mislim da bi u budućnosti o ovom pitanju ključnu ulogu trebale imati turističke zajednice kao kreatori upravljanja odredištem.

Treba li liberalizirati radno vrijeme? Zakon ugostiteljskim objektima dopušta rad do pola noći, a lokalna samouprava ima pravo to radno vrijeme produžiti još dva sata što je, pokazalo se, tijekom ljeta nedovoljno.

Svakako sam za liberalizaciju radnog vremena. To pitanje možda bi trebalo prepustiti lokalnoj samoupravi, no pri tome treba voditi računa o potrebama lokalnog stanovništva.

Od kada imamo turizam, govorimo o cjelogodišnjoj sezoni, no nikako da to postignemo. Imamo li uopće šanse da to postignemo?

U tom kontekstu rekao bih da je priča o golfu vrlo dobra. Naravno, pitanje je kakav i koliki golf trebamo s obzirom na moguće kritike o mogućoj preizgrađenosti na Srdu. No, golf bi svakako produžio turističku sezonu i to kvalitetnim gostima. Uz golf, za produženje sezone Dubrovnik treba pravi, veliki kongresni centar. Prije svega trebamo odrediti koliku sezonu želimo? Je li nam potrebna cjelogodišnja sezona ili je bolje da traje, recimo, devet mjeseci?

Obitelj+ Lukšić odnedavno je vlasnik i Štrokove hotelske grupacije pa je time, možemo i tako reći, monopolist u elitnim hotelima. Što o tome mislite?

Bilo kakav monopol, poglavito u turizmu, nije dobar. No, ne mislim da Lukšići imaju monopol. U Dubrovniku ima još hotelskih kuća u čijem su sastavu hoteli s pet zvjezdica.

Prati li kategorizaciju naših hotela i kvaliteta? Posljednjih godina sve je manje zaposlenih u hotelima, vlasnici se okreću sezonskoj radnoj snazi koja ne može pružiti usluge takve kakvoće koju pretpostavlja kategorizacija od pet zvjezdica.

Kad govorimo o broju zaposlenih, na umu također treba imati izrazito sezonski karakter poslovanja i s time vezan visoki trošak radne snage. Pravilnik o kategorizaciji samo manjim dijelom neizravno definira broj zaposlenih u hotelima, no u svezi potrebnog broja zaposlenih u određenoj kategoriji on i nije idealno rješenje. Upravo zbog toga u našem ministarstvu radimo na uvođenju znaka visoke kvalitete. Ako je neki hotel zbog nedovoljne površine soba ili male recepcije kategoriziran četirima zvjezdicama, a nudi uslugu iznad svoje kategorije, takav se hotel može kandidirati i moći će dobiti prepoznatljivi znak ,,Q, visoke kvalitete.

U Hrvatskoj se već nekoliko godina vode i rasprave o Hrvatskoj turističkoj zajednici. Riječ je o ogromnom i skupom administrativnom aparatu čiji rezultati koji po brojnim mišljenjima ne opravdavaju uložena sredstva. Hoće li Ministarstvo turizma mijenjati što u tom segmentu?

Upravo radimo konzultacije po toj temi pa ćemo do kraja godine donijeti i neke odluke kojima će se promijeniti neke stvari po pitanju ustroja i načina djelovanja HTZ-a. Turističke zajednice morat će postati mjesta iz kojih se upravlja odredištem.

Svima nam je jasno da tako uspješnu turističku sezonu prošle godine ne bismo imali da se nije dogodila kriza u Grčkoj i u zemljama sjeverne Afrike. Imamo li odgovor na konkurenciju ili ćemo i dalje raditi kampanjski?

Slažem se da je situaciju u okruženju utjecala na do sada rekordnu sezonu, ali to nije glavni razlog dobrog rezultata. Svakako, moramo još jako puno poraditi na konkurentnosti. Prema studiji Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je na ljestvici konkurentnosti u svijetu na 34. mjestu, u Europi na 24. mjestu, a medu devet obuhvaćenih mediteranskih zemalja nalazimo se na osmom mjestu. Neke regije u Hrvatskoj učinile su više od drugih, tu prije svega mislim na Istru koja je zbog svoje blizine europskim emitivnim tržištima otišla najdalje u smislu ponude ukupnog turizma. Ponovno spominjem Glavni plan i strategiju razvoja turizma RH kao prvi dokument razvoja turizma u RH koji će ići na usvajanje Vladi i Saboru. To neće biti samo još jedan dokument kojim ćemo se hvaliti da smo ga napravili, nego će on nakon usvajanja postati obveza i odgovornost. Moram spomenuti i odluku Vlade o primjeni snižene stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu od 1. siječnja 2013. a sve u cilju povećanja konkurentnosti i poticanja investicija u podizanje kvalitete usluge. Primjer Francuske u kojoj je postignut dogovor države i privatnog sektora, pa su odmah nakon smanjenja PDV-a pokrenute investicije, povećana zaposlenost i ulaganje u obrazovanje, put je kojim i mi moramo ići. Još jedan od planova je u sljedeće dvije godine privatizacija preostalih hotelskih tvrtki u vlasništvu države i to na način da se pronađe kupac koji će uvjetima natječaja biti motiviran kupiti tvrtku i investirati u njen razvoj i povećanje kvalitete. (Anton Hauswitschka, Dubrovački vjesnik, 17. 3. 2012.)

Kalendar najava