Hrvatski



U 25 godina HTZ-a od 2 do 17 milijuna turista, od 10 do 100 milijuna noćenja

ZAGREB, 14.7.2017.

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) navršila je 25 godina, tijekom kojih je marketinškim i drugim aktivnostima pridonijela prepoznatljvosti Hrvatske kao privlačne turističke destinacije, pozicioniranju turizma na međunarodnom tržištu te pozitivnim rezultatima fizičkog i financijskog turističkog prometa.

"Turizam je danas zaštitni znak Hrvatske, koja je s velikom raznolikošću ponude na relativno malom prostoru postala i nezaobilazno mediteransko i europsko odredište, no prije 25 godina to nije bilo tako niti je od tada do danas bilo lako postići to što je hrvatski turizam sada", ističu iz Glavnog ureda HTZ-a povodom 25. 'rođendana' te nacionalne turističke organizacije osnovane krajem lipnja 1992.

Tu će obljetnicu HTZ dijelom obilježiti na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma (DHT), koji će se održati u listopadu na Malom Lošinju.

Brojni samostalni i projekti HTZ-a u suradnji sa privatnim i javnim sektorom na čelu s Ministarstvom turizma, kao i brojnim partnerima u inozemstvu, na međunarodnim su tržištima pridonijeli da je Hrvatska danas jedna od najtraženijih turističkih destinacija.

Iako turizam iz godine u godinu ostvaruje odlične rezultate, iz Glavnog ureda HTZ-a poručuju da s velikom pažnjom treba nastaviti pratiti brže promjene trendova u svijetu te uvažavati izazove budućnosti, pogotovo zbog sve zahtjevnijeg konkurentnog okruženja, samih turista te utjecaja aktualnih geopolitičkih kretanja.

Vjeruju i da hrvatskom turizmu, s obzirom na porast kvalitete ponude i ljudi koji predano u sektoru rade, zlatno doba tek predstoji.

Od 1992. do 2017. - od dva milijuna do oko 17 milijuna turista

U zadnjih 25 godina turizam se, dijelom i zbog aktivnosti HTZ-a te fizičkih i financijskih rezultata, uključujući i investicije, izvozni potencijal i prihode, prometnuo u jedan od najvažnijih domaćih gospodarskih sektora, koji u BDP-u ima udjel od gotovo 20 posto, s uzlaznim trendom gotovo svih ekonomskih, pa i socijalnih pokazatelja u zadnjih 15-ak godina, među kojima su i rast broja zaposlenih (kojih je ove godine više od 150 tisuća) te rast broja smještajnih, ugostiteljskih i raznih drugih objekata turističke infrastrukture.

To potvrđuju i podaci o dolascima i noćenjima turista, kojih je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u 1992., godini osnivanja HTZ-a, bilo nešto više od 2 milijuna, a noćenja oko 10,7 milijuna.

Već u 1993. broj turista narastao je na 2,3 milijuna, a noćenja na 13 milijuna, no kako su to bile ratne godine u Hrvatskoj i okruženju, sve do kraja 1990-ih, turistički promet je imao stagnacija, pa i padova, da bi od početka 2000-ih do danas bilježio neprestane uzlazne trendove, što je prošle godine rezultiralo, prema podacima HTZ-a, sa 16,3 milijuna turista, većinom stranaca koji u Hrvatsku dolaze iz više od 80 zemalja svijeta, i s više od 91,4 milijuna noćenja.

Visoki, dvozamenkasti porasti dolazaka i noćenja od početka ove godine od srpnja pridonijeli su da je prvih šest ovogodišnjih mjeseci zaključeno s gotovo 6 milijuna dolazaka turista i njihovih 23 milijuna noćenja, a ako se ostvare samo najkonzervativnije prognoze ova bi godina mogla premašiti sve dosadašnje i približiti se brojkama od oko 17 milijuna turista i oko 100 milijuna noćenja.

To bi bilo i znatno ranije i znatno više od oko 93 milijuna koliko se predviđalo da će biti 2020. u sklopu strategije razvoja turizma do 2020. koja je usvojena 2013.

Zakonska osnova, najave promjene zakona i novi direktor

HTZ djeluje prema zakonima o turističkoj zajednici i promicanju hrvatskog turizma, te turističkoj članarini i o boravišnoj pristojbi, koji su izvorno doneseni 1991., čime je dotadašnji sustav turističkih društava i saveza zamijenjen sustavom turističkih zajednica (TZ), usklađen s tada novim teritorijalnim ustrojstvom RH.

Potom je 2008. donesen novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kojim su se, uz ostalo, mijenjali oblici TZ-ova i način formiranja i djelovanja njihovih tijela, a slijedom tog zakona do 2014. u Hrvatskoj je registrirano ukupno 309 turističkih zajednica, od čega 145 općinskih, 116 gradskih, 15 mjesnih, 10 područnih (područja), jedna otočna, 20 županijskih te Turistička zajednica grada Zagreba i HTZ.

Zbog promjena trendova i želje za većom efikasnošću sustava, u 2015. je u javnu raspravu upućen prijedlog novog zakona, no kako je bilo neslaganja oko promjena, a i brzo je došlo do promjene vlasti (vlade), taj prijedlog nije prošao, te sada Ministarstvo turizma radi na novom prijedlogu tog i drugih povezanih zakona, koji bi trebali biti dovršeni kroz nekoliko mjeseci, odnosno, po najavama iz Ministarstva turizma, moguće i do kraja ove godine.

Do tada, HTZ i njezin Glavni ured, kao i 16 predstavništava u inozemstvu nastavljaju s brojnim aktivnostima, poput udruženog oglašavanja s privatnim i javnim sektorom, s većim naglaskom za 2018. na suradnji s avioprijevoznicima, brendiranju i ciljanoj promociji, a u planu je i u Glavnom uredu u Zagrebu, u kojemu radi oko 70 ljudi, ponovno otvaranje ureda kongresnog i kulturnog turizma, koji su postojali, ali su ukinuti prije nekoliko godina.

Početkom srpnja Turističko vijeće HTZ-a, na čijem je čelu po zakonu ministar turizma, ujedno i predsjednik HTZ-a, nakon dvomjesečnog natječaja odabralo je novog, šestog po redu direktora Glavnog ureda HTZ-a Kristjana Staničića, koji će na toj poziciji potkraj srpnja zamijeniti Ratomira Ivičića, koji je taj posao obavljao tri godine.

Najdulje se kao direktor, više od deset godina, zadržao Niko Bulić, pod čijim je vodstvom HTZ u suradnji s domaćim i stranim partnerima odradila 'lavovski posao' promocije i marketinga, kojim je Hrvatska od ratom ugrožene zemlje s izbjeglicama u brojnim hotelima na Jadranu postala jedna od najsigurnijih i perspektivnijih turističkih destinacija.

Osim Bulića, Ivičića i sada Staničića, na čelu Glavnog ureda bili su još Željko Tončinić (prvi direktor), Marijan Bulat te Meri Matešić.

HTZ, kao i sustav TZ-ova, najvećim se dijelom financira iz boravišne pristojbe (koju po noćenju ili paušalno plaćaju turisti) te iz turističke članarine turističkoj zajednici, a HTZ dijelom i iz državnog proračuna. (Tatjana Miščančuk/Hina)

Kalendar najava