Hrvatski


 






 



Konferencija "Maritimna baština u lokalnim zajednicama - modeli održivosti"

BETINA, 10.6.2016.

Hrvatska mora razvijati maritimnu baštinu i o tome učiti iz iskustava ostalih mediteranskih zemalja, kazao je europski zastupnik Tonino Piculan kao domaćin dvodnevne međunarodne konferencije "Maritimna baština u lokalnim zajednicama - modeli održivosti" u prostoru brodogradilišta Betina. Konferenciju je organizirao europarlamentarac Tonino Picula, u suradnji s Općinom Tisno, Muzejom betinske drvene brodogradnje i TZ-om iz Betine.

Konferencija je uz domaće zaljubljenike u more i tradiciju okupila i predstavnike stranih zemalja od Atlantika do Sjevernog mora, kao primjere dobre prakse iz kojih Hrvatska može učiti. Među njima i glavnog tajnika "European Maritime Heritagea", nevladine organizacije vlasnika tradicionalnih brodova, Theda Fruithofa, koji ujedno predstavlja Nizozemsku, zemlju s čak 3000 zaštićenih tipova brodova i najvećom flotom tradicionalnih brodova na svijetu. 

Otvarajući konferenciju, Tonino Picula je istaknuo kako Hrvatska mora još raditi na svom maritimnom razvoju, a kako to može činiti, učeći iz iskustava ostalih mediteranskih zemalja koje imaju razvijeniju maritimnu baštinu.

Jadranska Hrvatska najmanje je anoniman dio kada se zemlja percipira iz svijeta, kazao je Picula, no naglasio je kako unatoč tome jadranska regija nije dovoljno iskoristila svoje potencijale. Picula takvu tvrdnju temelji na podatku da se od ukupnog hrvatskog GDP-a jedna trećina formira na obalama Jadrana.

Europarlamentarac smatra kako se priča o razvoju jadranske Hrvatske treba nasloniti na baštinu, osobito maritimnu koja traje stotinama godina i, kako je kazao, može biti poveznica Hrvbatske s drugim zemljama.

Vladimir Skračić sa Sveučilišta u Zadru upozorio je da brod može i mora postati kulturno dobro te da je taj zahtjev upućen Ministarstvu kulture.

"Mi smo odgojeni u preziru prema baštini jer nekoć je to bilo teško i mukotrpno: da bi naš težak mogao biti težak u arhipelagu, morao je naučiti napraviti brod i ploviti njime i zbog toga je došlo do prekida interesa za baštinu.“

Šefica Odjela za kulturu i baštinu općine Seixal i ravnateljica eko muzeja iz Portugala Elisabete Curtinhal istaknula je da se suočavaju s istim problemima kao i Hrvatska. Iako imaju flotu od 90 aktivnih plovećih tradicionalnih plovila i oni se bore s činjenicom da ih, ako se zatvore tradicionalna brodogradilišta neće imati tko popravljati.

“Moramo raditi na tome da se traidicionalne zanate učini privlačnijim mladim ljudima”, zaključila je.

Upravo na probleme u obrazovanju upozorio je i zastupnik Picula koji je i potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja.

U školama nema dovoljno sadržaja, čak i u pomorskim programima, koji bi potaknuli interes mladih za ovaj iznimno važan segment hrvatske kulture i života.

"Ako nemate strategiju na državnoj razini onda sve ostaje na entuzijazmu pojedinaca - ljudi iz lokalnih zajednica će se znati nositi s time, ali nećemo moći proširiti horizonte onima koji bi htjeli znati više, a nisu toliko upućeni. Zato smo izabrali Betinu, ali ciljano birali i naše goste na konferenciji.“

Utemeljitelj udruge Ars halieutica Joško Božanić istaknuo je paradoks da otok na različitim jezicima znači izolaciju jer tako kopno vidi otok, a more je zapravo put.

"Hrvatska je upravo preko Jadrana u najvećoj mjeri europska jer je najbliža središtu svijeta koji je stoljećima na tom moru, a naša gajeta falkuša jedinstvena je na Mediteranu“, rekao je Božanić.

Cilj ove dvodnevne konferencije je pridonijeti promišljanju dugoročne održivosti postojećih projekata i inicijativa, ali i potaknuti razvoj novih kroz predstavljanje uspješnih lokalnih i europskih praksi. Uz plenarnu raspravu o stanju hrvatske i europske maritimne baštine, konferencija će na nekoliko panela posebno naglasiti tri važna aspekta održivosti: obrazovanje, financiranje i praktične primjere postojećih modela održivosti u EU i Hrvatskoj.

Sudionici konferencije popodne će s domaćinima moći sudjelovati u tzv. „armanju“ odnosno opremanju broda, te ploviti drvenim brodovima kao što su betinska gajeta i leut. (Hina/FaH)

Kalendar najava