Hrvatski



Skrivena Hrvatska: Feštinsko kraljevstvo

ISTRA, 10.7.2014.

Dođete li na uzvisinu, visoravan između područja Barbana, Gočana, Žminja, Dvigrada, Bala i Vodnjana, naći ćete se u mjestu kojega nazivaju na najmanje tri načina: Svetvinčenat/Savičenta/San Vincenti, ovisno o sugovorniku. Međutim, namjera ovog putovanja nije u jezičnom razlučivanju naziva, već potraga za kraljevstvom. Naime, ako na trgu u Svetvinčentu upitate za Feštinsko kraljevstvo, svaki će vam sugovornik ljubazno objasniti kako da dođete do njega, iako smo uređeni kao republika.

K tome, ako to nije preuzetno, kao savjet vozačima, kada ste u okolici prije spomenutih mjesta, obratite pozornost i na oznake uz Istarski ipsilon. Na jednom mjestu, u smjeru Žminja, opazit ćete i jumbo plakat s fotografijom špilje i natpisom Feštinsko kraljevstvo. Otkrijmo ga onda, zajedno. Pođimo od savičentskog trga, na kojemu se ljeti zbiva doista čudesan Festival plesa i neverbalnog kazališta, o čemu ćemo drugom prigodom. Uostalom, u dane ovoga putovanja u travnju, upravo smo napustili još jedno od brojnih događanja ovdje – festival cvijeća.

Usprkos dobroj turističkoj signalizaciji, detaljnije upute za put do Kraljevstva, dao nam je Dean Pustijanec, agilni šef Turističke zajednice općine Svetvinčenat. Stoga, od centra mjesta izabrat ćemo put prema selu Bričanci, i za nešto više od tri kilometra doći ćemo i proći kroz Foli, a poslije još četiri, naići na znak prema selu Gržini. Tu ćemo pogledati desno prema Feštinima. Tu smo, trebalo nam je dvadesetak minuta lagane vožnje automobilom. Možete i od Žminja okrenuti put Barbana, gdje je cesta nešto šira, ostavite Krcule, Zeci i u mjestu Cere ne pođite put Benčića, već prema selu Gržini i opet ste u selu Feštini. Selo Feštini, sa svojih niti desetak kuća, pripada općini Žminj.

Tu u selu Feštini, davne 2005. godine, projekt zaštite i uređenja špilje Feštinsko kraljevstvo pokrenule su sestre Mirjana i Snježana, za što im je blagoslov dao njihov otac Romano Božac, u što su se vrijedno uključili i supruzi sestara, Aldo Orbanić i Mladen Širol. Dvije su sestre sa svojim obiteljima, ulažući zajednički rad i vlastiti novac, vrijedno krenule u tu avanturu, prije svega u zaštitu špilje, a kasnije i u njezino turističko vrednovanje. 

Uslijedila su u tom poslu i brojna druga pitanja, poput onoga hoće li dobiti dozvolu za stavljanje te špilje u turističke svrhe. Veliku im je potporu, govori Mirjana, pružila Natura Histrica, javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Istarske županije. Pomoglo je i mišljenje i potpora iz Ministarstva kulture, dok bračni par Orbanić posebno ističe pomoć Silvia Legovića, koji upravlja jamom Baredine, još jedne posebnosti koja se nalazi kod mjesta Nova Vas, između Poreča, Višnjana i Tara.

Zahvala Legoviću pripada osobito stoga što je stručno pratio nastajanje Feštinskog kraljevstva i predlagao one koji će urediti špilju. K tome, još važnije, s Jurajem Posarićem, na žalost danas pokojnim, iz Ministarstva zaštite okoliša, besplatno je napravio idejni projekt na temelju kojega su Orbanići ishodili sve daljnje dozvole. Kod toga su pomogli i iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, kao i članovi speleološkog društva Proteus u suradnji sa speleološkim klubom Željezničar iz Zagreba.

Cijeli taj posao, kao osnova za stručne zahvate i uređenje špilje, trajao je do 2008. godine, kada je svečano otvoreno Feštinsko kraljevstvo, uz znatnu potporu ministarstava, posebno Ministarstva turizma koje nam je odobrilo prvih 60 tisuća kuna, a godinu kasnije još 50 za nadstrešnicu, govore Orbanići.

Uz ove potpore, uključivo i one iz sustava turističkih zajednica te HTZ-a, pomogli su i brojni domaći sponzori, naglasit će Mirjana i Aldo. Naime, ranije smo se bavili trgovinom, pa smo imali veliki krug poznatih i stoga je bilo moguće na dan otvorenja napraviti feštu za više od 300 ljudi, a istodobno bila je to nagrada za sve one koji su nam pomogli, kažu. Bila im je to dobra reklama, niz je medija objavilo priloge o neobičnom kraljevstvu pod zemljom i tako su postali poznati dovoljno da "Kingdom of Feštini Cave" CNN-ov portal uvrsti u popis 20 najljepših mjesta u Hrvatskoj s preporukom za posjet.

U nizu posjeta, posebno su, one koji su se ovdje zatekli tog dana, obradovale klapske pjesme izvođene u špilji i to ne samo radi jedinstvene podzemne dvorane, već i stoga što su izvođači bili skupina Maora s Novog Zelanda. Možete zamisliti kako je to zvučalo u ovom jedinstvenom i akustičnom prostoru, reći će Mirjana, a nama je posebna čast što su Feštinsko kraljevstvo izabrali za obilazak dok su boravili u Hrvatskoj.

Bračni par Orbanić za ovih je godina stekao dosta iskustva u predstavljanju ovog područja Istre, pa valja čuti i mali prizvuk njihova neslaganja s agencijskom ponudom koja je godinama uglavnom ista. Bilo bi dobro, iz sezone u sezonu, ponuditi raznolike sadržaje, govore, jer i potrebe gostiju se mijenjaju te pritom hvale pothvate u toj ponudi, od nedavno otvorenog aquaparka Istralandia kod Brtonigle, do osvjetljavanja dizalica brodogradilišta u Puli, pod nazivom Svjetleći divovi, sve do, već tradicionalno s početkom kolovoza, jazz festivala u mjestu Bale/Valle. Takve ponude i atrakcije, pa i naše Feštinsko kraljevstvo, dobro bi bilo uvrstiti u vodiče i ponudu turističkih obilazaka, ističu.

Feštinsko je kraljevstvo otvoreno u sezoni puna tri mjeseca, ali i tijekom godine, uvijek se prilagode potrebama i najavama posjetitelja. Svi odlaze zadovoljni, reći će Orbanići, a najviše dobrih emocija i odjeka posjeta daju nam gosti iz Nizozemske, posebno kampisti. Oni dolaze s obitelji, brojnom djecom i to je za njih odličan doživljaj, provedu ovdje po nekoliko sati, posjete jamu, djeca se igraju na livadi, gledaju domaće životinje. Također, ističu, ovo područje ima još nekoliko vrijednih špilja, od spomenutih Baredina, Romualdove špilje na Limskom kanalu, Mramornice u Brtonigli, sve do Biserujke na otoku Krku, pa i njihova malog Kraljevstva.

Za dodatnu reklamu nemaju novca, pa ih raduje što je Istra već znatno premrežena točkama besplatnog pristupa Internetu-Hotspot Croatia, projekta Ministarstva turizma, jer će to pripomoći širenju informacija i ovako malih mjesta i mogućih odredišta. Najzad, to širenje informacija otišlo je i dalje od Hrvatske, jer su, u suradnji s talijanskom regijom Veneto i uz potporu općine Žminj, naši „feštinci“ i njihov obrt Sige d.o.o. prošle godine izveli projekt Varine, o rudnicima kremenog pijeska, koji se na ovome području koriste još od vremena antike, a taj se materijal koristi kao podloga za izradu murano stakla. Problem istarskoga kremenog pijeska jest u tome što ima 97 posto čistoće, a za proizvodnju stakla potreban je manje čist pijesak i on se uvozi s površinskih kopova, dok je za obično staklo potreban onaj s tek 50 do 60 posto čistoće.

Ipak, pretpostavlja se da je prvo murano staklo proizvedeno na temelju kremenog pijeska iz ovih rudnika, s područja od Žminja do Pule. Rudari iz tih rudnika obolijevali su od silikoze, pa je s jedne strane taj posao njihove obitelji spašavao od gladi, a nasuprot tome morila ih je bolest. Žminjština, ovaj kraj, bila je pomalo izdvojena, jer oduvijek je to granica među carstvima i imperijima, na potezu Raša, Svetvinčenat, Bale, povijesno se ovo područje nazivalo tri kunfina - tri granice. Tako je ovdje u Feštinskom kraljevstvu održan i stručni skup 2012. godine i sada tu stoji izložba o rudnicima kremenog pijeska. Uz to, iste je godine po Aldovoj ideji, Boris Vučković-Haber snimio dokumentarno-igrani film "Od Žminja do Murana, eksploatacija i prerada kremenog pijeska".

U smiraju dana, odlazimo iz Feštinskog kraljevstva, ali prije ćemo obići još jedan komad zemlje u blizini – budući robinzonski kamp. Registrirali su Orbanići takvu vrstu smještaja na desetak tisuća četvornih metara prostora. Tu će niknuti botanički vrt na isto toliko kvadrata, a cilj je napraviti tzv. wellness u prirodi gdje onaj koji boravi zapravo i nema ništa drugo osim prirode oko sebe.

Za djecu sam izradio drvene igračke, poput onih iz doba naših starih, govori Aldo, a tražit ćemo i od njih da sami kažu što bi željeli imati na toj livadi. Tako je Aldo, baš u vrijeme travanjskog avionskog spektakla u nedalekom Rovinju, upravo završio i drveni avion prizemljen na livadi. Ove će im sezone u predstavljanju svega što ovaj prostor nudi, pomagati diplomantica učiteljskog studija, koja će raditi s djecom i biti vodič gostima.

Daleka je želja bračnome paru, Mirjani i Aldu Orbaniću, osim ponude razgledanja i boravka u Feštinskom kraljevstvu, jednom dosegnuti na tom velikome prostoru i glamping, luksuzni kamping.  Ali, evo, danas, onima koji danas dođu kod njih, nude prostor na kojemu mogu ostaviti svoj kamper i boraviti u stvarnom kontaktu s prirodom. (Tekst i fotografije: Bosiljko Domazet. Fotografije špilje: Ivo Pervan)

Kalendar najava

Aktualno

www.evisitor.hr